dana
sati
minuta
sekundi

Stručni skup za
magistre farmacije

3. – 5. 4. 2025.

Falkensteiner Hotel & Spa Iadera, Petrčane

O skupu

Poslovna abeceda 2025.: Omnibus poslovnih izazova u 21. stoljeću 

Omnibus = knjiga koja sadrži cjelovitu zbirku (članaka, eseja, pripovijesti, pjesama) jednoga ili više autora, iste ili srodne tematike (Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža). Stoga je ova edicija Poslovne abecede isprepletena ključnim poslovnim izazovima 21.stoljeća – digitalno doba, kibernetička sigurnost i umjetna inteligencija te njihovim posljedicama na upravljanje ljudskim resursima i mentalno zdravlje zaposlenih i djece. Dodatni bonus odnosi se na bihevioralnu ekonomiju. Potpitanje: znate li koliko je Nobelovih nagrada dodijeljeno u navedenim područjima? P.S. krenite od 2024. godine unatrag.

Program 2025.

Četvrtak 3. 4. 2025.

Petak 4. 4. 2025.

Dvorana Fortis Club

Koje je zadnje i ultimativno pitanje koje trebate postaviti u nekoj razmjeni mišljenja? …u nekoj raspravi? Show me the dana!!! Pa, pogledajmo neke od dostupnih podataka.

U WEF-ovu Izvješću o globalnim rizicima za 2023. (18. izdanje), “kibernetička nesigurnost” nalazi se među 10 najvećih rizika na temelju njihove ozbiljnosti. Također, navodi se da će “… rizici povezani s kibernetičkom sigurnošću ostati stalna briga…”. U WEF-ovu Globalnom kibernetičkom pregledu (Cybersecurity Outlook) za 2022. navodi se da je “…istraživanje otkrilo 3 glavna i kritična jaza u percepciji između rukovoditelja usmjerenih na sigurnost (glavni direktori informacijske sigurnosti, CISO) i poslovnih rukovoditelja (glavni izvršni direktori, CEO). Ti su jazovi najizraženiji u trima područjima: davanje prioriteta kibernetičkoj sigurnosti u poslovnim odlukama, osiguravanje podrške vodstva za kibernetičku sigurnost te zapošljavanje i zadržavanje stručnjaka za kibernetičku sigurnost…”. U Allianzovu Barometru rizika, Dodatku s rezultatima za 2023., najvažniji globalni poslovni rizik za 2023. jesu kibernetički incidenti (npr. kibernetički kriminal, zlonamjerni softver/ransomware, prekid rada sustava, povrede podataka, novčane kazne i penali). Isti poredak vrijedi i za Europu u 2023. Dakle, kibernetička sigurnost je definitivno hot tema. I to je već dulje vrijeme. Paradoksalno, jer kako nešto može biti hot tema dulje vrijeme? Nažalost, i ovu temu prati niz specifičnih izazova. Sagledajmo ih zajedno kroz kratku anketu. Anketa je malo neuobičajena. Pokušajte ispuniti anketu tako da pročitate tvrdnje te odgovorite je li određena tvrdnja istinita ili nije?

Tvrdnje:
1. Cyber rizik se sastoji od 2 komponente: ranjivosti i posljedice.
2. Cyber sigurnost i informacijska sigurnost su sinonimi.
3. Cyber eksperti su puno bolji u predviđanju od ne-eksperata.
4. Kod cyber izazova, ključni su megatrendovi, a ne mikrotrendovi.
5. Ključno je prepoznati cyber trend kako bismo učinkovito predviđali.
6. Cyber security ekspertiza je tehnološka ekspertiza.
7. Ne postoji siva zona cyber incidenata (neprijavljeni incidenti).
8. Ljudski faktor u cyber incidentima uzrok je u manje od 30% njih.

U interaktivnom predavanju, zajedno ćemo sagledati podatke, pogledati neke zanimljive video isječke te demistificirati kibernetičku sigurnost.

Robert Kopal

„Ekosustav“ cyber kriminala je u konstantnom porastu, profitabilan i dobro organiziran. Iz vlastitog iskustva, govoriti ćemo o djelovanju kriminalnih skupina u Hrvatskoj, koje su im namjere i na koji način ostvaruju neovlašteni ulaz u tvrtke. Koristeći jednostavne vještine socijalnog inženjeringa ili pak iskorištavanja postojećih tehničkih ranjivosti, vrlo brzo zaključavaju računalni sustav tvrtke i obustavljaju kompletno poslovanje.

S druge pak strane, farmaceutska industrija se suočava i sa ilegalnom prodajom lijekova putem internetskih platformi u okruženju Dark Web-a. Je li lako postati prodavač, kupac ili proizvođač modernih narkotika koristeći dostupne „uobičajene“ lijekove, doznajte u izlaganju.

Bojan Alikavazović

U današnjem dinamičnom poslovnom okruženju, privlačenje i zadržavanje zaposlenika ključno je pitanje za mnoge sektore, uključujući ljekarništvo. Stoga će se ovo predavanje fokusirati na strategije za privlačenje, razvoj i motivaciju zaposlenika, s posebnim naglaskom na praktična rješenja.

Zajedno ćemo otkrivati:
Kako zadržati talente? Zašto je osjećaj pripadnosti presudan za privlačenje i zadržavanje zaposlenika, i kako prepoznati motivacijske pokretače u ljekarničkom sektoru? Kako povezivanje s misijom organizacije i prepoznavanje profesionalnog doprinosa stvaraju dugoročno zadovoljstvo?
Sigurno okruženje za inovacije. Kako osigurati psihološki sigurno okruženje u kojem zaposlenici slobodno izražavaju ideje i preuzimaju inicijativu? Na koji način zadovoljavanje potreba za autonomijom, kompetentnošću i pripadnošću potiče inovacije i angažiranost?
Motivacija kroz razvoj. Kako motivirati zaposlenike i osigurati njihovu dugoročnu produktivnost? Koji su ključni koraci za implementaciju sustava nagrađivanja i stvaranje kulture kontinuiranog učenja?
Prevencija stresa i burnouta. Kako se nositi sa stresom i spriječiti burnout? Koje tehnike i alati pomažu zaposlenicima u izgradnji otpornosti i dugoročnom očuvanju dobrobiti?

Kroz praktične primjere i razmjenu ideja, sudionici će dobiti odgovore na ova i slična pitanja te konkretne alate koje mogu odmah primijeniti u svojoj organizaciji. Predavanje je osmišljeno s namjerom da inspirira sudionike u stvaranju radnog okruženja koje ne samo da motivira i angažira, već i osnažuje timove za dugoročan uspjeh?

Marija Kalinić

U svijetu koji se ubrzano mijenja zahvaljujući tehnologiji i globalizaciji, postaje sve izazovnije razumjeti i povezati se s ljudima na dubljoj razini. Ovo predavanje istražuje kako se promjene u društvu i komunikacijskim obrascima odražavaju na međuljudske odnose i timski rad.

Teme koje ćemo istražiti:
Digitalizacija i površnost odnosa. Kako moderni tehnološki alati oblikuju način na koji komuniciramo? Je li brža komunikacija kroz digitalne kanale zamijenila dublju povezanost? Kakve posljedice ima taj trend na suradnju i empatiju među zaposlenicima?
Smanjenje empatije i razumijevanja. Zašto sve teže razumijemo tuđe perspektive? Kako fizička i emocionalna distanca među ljudima utječe na radne odnose i timsku koheziju? Jesu li empatija i emocionalna inteligencija ugrožene u digitalnom dobu?
Predrasude i intuicija: ograničenja percepcije. Zašto vjerujemo da razumijemo druge, ali se često oslanjamo na intuiciju koja može biti iskrivljena predrasudama? Kako kognitivne pristranosti utječu na donošenje odluka i rad u timovima?
Identitet u globaliziranom svijetu. Kako brze društvene promjene i globalizacija utječu na identitet pojedinca? Zašto se ljudi osjećaju rastrgani između različitih uloga i očekivanja? Kako radno okruženje može pomoći zaposlenicima u pronalaženju balansa i autentičnosti?

Kroz primjere iz prakse, sudionici će istražiti načine za poboljšanje međuljudskih odnosa, razvoj empatije i stvaranje zdravih timskih odnosa. Predavanje je osmišljeno kako bi potaknulo sudionike na promišljanje o vlastitom doprinosu boljim odnosima u radnom okruženju.

Marija Kalinić

Ljekarnici se u svojoj svakodnevnoj praksi suočavaju s brojnim izazovima, među kojima stres i agresivne situacije zauzimaju posebno mjesto. Predavanje će obuhvatiti ključne izvore stresa u ljekarnama te psihološke i profesionalne posljedice koje stres može izazvati. Poseban naglasak bit će stavljen na prepoznavanje specifičnog stresa izazvanog nasiljem i zlostavljanjem od strane korisnika usluga. Analizirat će se kako verbalno, fizičko i seksualno nasilje utječu na mentalno zdravlje i profesionalni angažman ljekarnika. Sudionici će saznati kako razviti otpornost na stres putem praktičnih tehnika za jačanje emocionalne čvrstoće i suočavanje s izazovima. Bit će predstavljene i specifične strategije de-eskalacije konflikata, uključujući smirenje situacija kroz neverbalnu komunikaciju i aktivno slušanje. Kroz primjere iz prakse bit će objašnjeno kako se učinkovito nositi s nasilnim korisnicima i održati profesionalizam u stresnim okolnostima. U okviru predavanja govorit će se i o važnosti podrške kolega te timskog pristupa u rješavanju kriznih situacija. Predavač će se osvrnuti i na potrebne promjene u radnom okruženju kako bi se unaprijedila sigurnost i smanjio utjecaj stresa. Predavanje će obuhvatiti i metode ublažavanja posljedica stresa izazvanih traumatičnim događajima, Poseban segment bit će posvećen pljačkama kao specifičnom obliku nasilja u ljekarnama te mjerama prevencije i oporavka. Ovo predavanje nudi uvide i smjernice koje će ljekarnicima pomoći da kvalitetnije odgovore na izazove svog zahtjevnog radnog okruženja.

Dražen Nikolić

Subota 5. 4. 2025.

Dvorana Fortis Club

U post-COVID okolnostima borimo se s ravnotežom između poslovnog i privatnog života. Natjecanje i potreba za dokazivanjem kojima smo izloženi u poslovnom okruženju često od nas traže onaj “extra mile”. Tehnologija je omogućila brže i učinkovitije poslovne procese i kontinuirano nam se u javnom prostoru “prijeti” da će nas zamijeniti AI. Mediji nas svakodnevno bombardiraju gomilom informacija koje naš kognitivni sustav teško može procesirati, od kojih je značajan broj negativan. Svakodnevna borba s poslovnim i privatnim obavezama, brzina života koju nameće suvremeno doba, prijetnje ratova, pandemija, prirodnih katastrofa, klimatskih promjena… Promjene nikad nisu bile brže niti radikalnije, a naš se kognitivni i psihoemocionalni sustav teško tome može prilagoditi. Kad svemu tome dodamo nesigurnost radnog mjesta, međuljudske odnose, online ili hibridni način rada, stalnu dostupnost, (prekomjerno) korištenje društvenih mreža, brigu za obitelj… sve su to negativni utjecaji na mentalno zdravlje, a posljedice mogu biti burnout, usamljenost, depresija… Općenito, stres i psihosocijalni rizici na radnome mjestu mogu utjecati na mentalno zdravlje zaposlenika. Osobe koje rade na nesigurnim radnim mjestima posebno su izložene riziku od negativnog stresa koji može dovesti do tjeskobe i depresije.

A kakva je situacija s mladima, na kojima svijet ostaje?

Gotovo polovina mladih u EU-u (49%) izjavila je da njihove potrebe u području mentalnog zdravlja nisu zadovoljene, u usporedbi s 23% odraslog stanovništva. Istraživanje objavljeno u Lancetu iz kolovoza ove godine kaže kako problemi mentalnog zdravlja zauzimaju 45% svih bolesti u mladih od deset do 24 godine, a samo 2% zdravstvenih proračuna globalno izdvaja se za brigu o mentalnom zdravlju.

Gdje je tu Hrvatska? Ministarstvo zdravstva u strateškom dokumentu na temu mentalnog zdravlja do 2030. godine navodi podatke kako u Hrvatskoj čak 75% svih mentalnih poremećaja počinje prije 18., a 50% prije 14. godine. Navodi se da su pandemija COVID-19 i potres te socio-ekonomski i drugi izazovi bili “okidači” koji su intenzivirali pojavu mentalnih poremećaja s kojima se bori cijeli svijet uključujući i Hrvatsku. Procjenjuje se da će samo depresija u ukupnoj populaciji do 2030. biti drugi vodeći uzrok globalnog opterećenja bolestima dok se u Hrvatskoj predviđa ‘skok’ mentalnih poremećaja za 20% među mladima i ostalim ranjivim skupinama.

Poboljšanje mentalnog zdravlja društvena je i gospodarska potreba EU-a i njegovih država članica koja je postala očitija nakon pandemije bolesti COVID-19, a osobe koje imaju problema s mentalnim zdravljem i dalje su stigmatizirane i diskriminirane na radnom mjestu. Kako pomiriti potrebu za pomoći i prevladavajuće stavove kojima se stigmatiziraju i diskriminiraju ljudi kojima je pomoć potrebna? Kome se obratiti za pomoć? Kako organizacije mogu pomoći? Koje aktivnosti mogu poboljšati mentalno zdravlje? Kako se uspješno “isključiti”? Kako možemo pomoći mladima u borbi s problemima mentalnoga zdravlja? Cilj je ovog predavanja dati odgovor na navedena, ali i mnoga druga pitanja povezana s mentalnim zdravljem zaposlenika i mladih.

Darija Korkut

Svjedoci smo nebrojenih primjera uspješne i korisne primjene umjetne inteligencije u raznim područjima. Ti primjere frekventno elaboriraju mnogi pojedinci i udruge. I dobro je da to čine. Budućnost zasigurno pripada AI-ju ili kako je naveo nobelovac Daniel Kahneman: “…Jasno je da će AI pobijediti, no kako će se ljudi prilagoditi fascinantan je problem. Kada se linearni ljudi suoče s eksponencijalnom promjenom, neće se moći lako prilagoditi…”. Kao zagovornik razvoja i primjene AI-ja, Robert je serijom postova “AI risks & challenges” preuzeo ulogu “đavoljeg odvjetnika” s ciljem osvješćivanja stručne i opće javnosti oko rizika i izazova AI-ja. Naime, nije za nekritički pristup AI-ju. Stoga je moto postova pitanje koje često javno ponavlja: “što trebamo učiniti da maksimiziramo benefite i minimiziramo rizike umjetne inteligencije?”. Tijekom ovog interaktivnog predavanja sudionicima će biti prezentirani i rezultati dva ispitivanja javnog mnijenja u sklopu znanstveno-stručnog projekta “Percepcija umjetne inteligencije u RH” (2023. i 2024.). Ispitivanje se provodi na reprezentativnom uzorku opće populacije u sklopu prvog transverzalnog nacionalnog istraživanja o percepciji umjetne inteligencije u RH, a rezultati su “vrlo osvješćujući”.

Robert Kopal

Bihevioralna ekonomija je relativno novo znanstveno polje koje se bavi (ekonomskim) odlučivanjem i ponašanjem stvarnih ljudi. Ti stvarni ljudi nisu savršeno racionalni strojevi kakvima nas vidi tradicionalna ekonomija. Ljudi su „ograničeno racionalni“ po svojoj naravi, što znači da ne donose racionalne, objektivne niti logički utemeljene odluke te da, posljedično, niti njihova ponašanja nisu savršeno racionalna. Ovo predavanje pružit će uvid u ograničeno racionalnu narav ljudskog odlučivanja i ponašanja, načine kako djeluju naša percepcija i intuicija i kako minimizirati utjecaj tih, evolucijski zadanih, mehanizama na naše odluke i ponašanje. Poznata je činjenica da se navike i stavovi vrlo teško mijenjaju pa ćemo govoriti i o tome što sve utječe na našu percepciju, ponašanja, odluke i stavove te kako te utjecaje i evolucijski zadane načine možemo preokrenuti u svoju korist. Preko 90% naših odluka odnosi se na programirane, ponavljajuće odluke i na odluke o kojima ne ovisi život. Međutim, 10% odluka koje donosimo svakodnevno, bilo da je riječ o poslovnom ili privatnom kontekstu, jesu one odluke koje čine razliku, donose konkurentsku prednost i omogućuju mirnu i sigurnu plovidbu morima rizičnog i nesigurnog okruženja. Stjecanje općih, višedisciplinarnih i znanstveno utemeljenih spoznaja o ključnim konstruktima bihevioralne ekonomije omogućit će polaznicima:

  • osvješćivanje negativnog utjecaja kognitivnih ograničenja na sposobnosti rješavanja problema i odlučivanja,
  • identificiranje vlastitih kognitivnih ograničenja i zamki u koje upadamo učestalo, nesvjesno i po navici
  • uvid u alate i metode koji mogu pomoći u prevladavanju utjecaja blokada i ograničenja na objektivno, logičko i informirano rezoniranje te na kraju
  • donošenje dobrih, razumnih i neprobojnih odluka za koje će moći biti odgovorni.
Darija Korkut

Prijava

Robert Kopal

Robert Kopal je izvanredni profesor, viši znanstveni suradnik i predsjednik Uprave veleučilišta Effectus, s bogatim triple helix iskustvom u području analitike, sigurnosti i obrazovanja. Objavio je 14 knjiga i više od 70 stručnih i znanstvenih radova, sudjelovao i predavao na više od 250 poslovnih i analitičkih radionica u RH i inozemstvu, posjeduje 20+ certifikata te je ujedno i certificirani intelligence analysis trener. Dobitnik je više nagrada i priznanja, a njegova ekspertiza obuhvaća sljedeća područja: problem solving; decision making; intelligence analysis; cyber security; kreativnost i inovativnosti; teorija igara; bihevioralna ekonomija; analiza socijalnih mreža; socijalna fizika; kritičko mišljenje; data science, umjetna inteligencija, obrazovanje. Predaje na više sveučilišta te je trenutačno i na poziciji Chief Science Officera u tvrtkama R&d. Ressilient by Design i SeaCras te je član CARNET-ova Povjerenstva za etičnu primjenu digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije.

Powered by
Bojan Alikavazović

Bojan Alikavazić radi u tvrtki Infigo IS kao Principal Cyber Threat Intelligence Specialist . Sudjeluje u pružanju usluga i razvoju svakodnevnih operacija u sklopu sigurnosno-operativnog centra, a to uključuje obavještajno djelovanje, potporu na kibernetičkim incidentima, analizu zlonamjernog koda, analitiku sigurnosnih proboja i slično.
U svom višegodišnjem radu za klijente u Hrvatskoj i inozemstvu, obavljao je poslove iz područja reverznog inženjeringa, analize sigurnosti računalnih mreža i industrijskih kontrolnih sustava, penetracijskih testiranja u bankarskim i drugim poslovnim okruženjima, obrade i vođenja najznačajnijih kibernetičkih incidenata u Hrvatskoj, organiziranju i provođenju Cyber Threat Hunting kampanja, integraciji tehnologija za detekciju i blokiranje sigurnosnih proboja.
Čest je govornik na konferencijama u Hrvatskoj i inozemstvu, te je održao mnogobrojna izlaganja i edukacije za studente fakulteta FERIT, TVZ, FPZG, vojsku, policiju i privatni sektor.

Powered by
Marija Kalinić

Marija Kalinić je specijalistica za osobni i organizacijski razvoj te vlasnica tvrtke ESM – Eppur Si Muove d.o.o., specijalizirane za poslovne treninge i razvoj sustava upravljanja ljudskim potencijalima. Ima više od 35 godina radnog iskustva, uključujući 25 godina na specijalističkim i rukovodećim pozicijama u korporacijama te više od 10 godina kao konzultantica i trenerica. Diplomirala je na Pravnom fakultetu – Studiju za socijalni rad u Zagrebu, a magistrirala na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Svoj profesionalni razvoj kontinuirano nadograđuje edukacijama iz područja primijenjene psihologije, što joj omogućuje integraciju znanstvenih i praktičnih pristupa u svoj rad s pojedincima i organizacijama. Certificirana je za Points of You alate, NLP trenerica, te stručnjakinja za INSPIRE upitnik i Sistemske konstelacije. Marija je aktivna članica HR zajednice, s bogatim iskustvom u vođenju edukacija za zaposlenike na svim razinama i iz različitih djelatnosti. Ponosna je mentorica u projektu “Mentorstvo kao oblik networkinga među ženama” časopisa Zaposlena i Večernjeg lista. Autorica je jedinstvenog Growth Mindset programa, koji već nekoliko godina pomaže organizacijama i pojedincima razviti kulturu prilagodljivosti i učenja.
Kroz edukacije, treninge i konzultacije, Marija pomaže organizacijama postići izvrsnost i mjerljive rezultate, razvijajući vještine i sustave koji odgovaraju izazovima današnjeg poslovnog okruženja.

Powered by
Dražen Nikolić

Dražen Nikolić je poslovni psiholog s više od 30 godina radnog iskustva u domaćim i internacionalnim tvrtkama i organizacijama. Temama stresa u konfliktnim situacijama najviše se bavio u dijelovima svoje karijere u kojima je bio vojni psiholog i sportski psiholog. Predavač je iz područja vojne psihologije, psihologije potrošača, umjetne inteligencije i bihevioralne ekonomije/ekonomske psihologije na nekoliko fakulteta i visokih učilišta, te u različitim akceleracijskim programima za startup tvrtke. U slobodno je vrijeme pilot balona na vrući zrak u kojima na sebi prakticira nošenje sa izazovnim situacijama.

Powered by
Darija Korkut

Darija Korkut je apsolventica na doktorskome studiju “Informacijsko društvo” Fakulteta za informacijske studije u Novome Mestu, Slovenija. Na veleučilištu Effectus viši je predavač i predaje na kolegijima Analitički menadžment 1: Tehnike kreativnog mišljenja, Primjena analitičkog menadžmenta, Kritičko mišljenje, Bihevioralna ekonomija, Psihologija odlučivanja, Neuroekonomija i Creative Problem Solving; na Sveučilištu Algebra na kolegijima Kreativnost i kritičko mišljenje i Strukturirane analitičke tehnike te Creativity and Problem Solving na e-Leadership MBA-ju, a na Veleučilištu Bernays na kolegiju Change Management. Voditeljica je Centra za istraživanje, razvoj i umjetnu inteligenciju na veleučilištu Effectus i Neurobihevioralnog laba tvrtke Deep Project. Posjeduje međunarodne certifikate iz područja tehnika kreativnog i kritičkog mišljenja te problem-solving i decision-making analitičkih tehnika. Autorica i ko-autorica je 10 knjiga te nekoliko elaborata studijskih programa za visokoobrazovne institucije, od kojih se posebno izdvajaju specijalistički diplomski studiji Poslovno upravljanje MBA – smjer Analitički menadžment te smjer Bihevioralna ekonomija. Darija je trenutačno zaposlena i u tvrtki R&d. Resilient by Design na poziciji Chief Behavioural Officera.

Powered by